Brseč je srednjovjekovni gradić smješten na litici obale visoke 157 metara, 20 kilometara od Opatije i predstavlja kraj Liburnijske rivijere. Iz Brseča se pruža pogled na otoke Cres, Unije, Susak ali i na najjužniji vrh Učke – Sisol, do kojeg vodi pješačka staza.
Brseč je nekada živio od poljoprivrede, vinogradarstva, stočarstva i ribolova, a zanimljiv je podatak da u ovom gradu već više od stoljeća nema nepismenih ljudi. Danas ima svega stotinu stanovnika koji čuvaju povijest i tradiciju iz koje su se iznjedrili brojni poznati umjetnici. Naime, Brseč je rodno mjesto hrvatskog književnika Eugena Kumičića, koji je upravo ovdje napisao svoja najbolja djela.
Prometna povezanost
Brseč je magistralnom prometnicom (M2, E751) povezan sa Mošćeničkom Dragom i Plominom, a i blizina Rijeke jamči dobru povezanost s ostatkom Hrvatske, ali i Europom, dok je od zračne luke u Puli udaljen 60 km.
Brseč – turistička ponuda i događanja 2023
Dok se hotelski smještaj i smještaj u autokampu mora potražiti u obližnjoj Mošćenićkoj Dragi, u Brseču se on sastoji od ponude u privatnim apartmanima i sobama. Međutim, sam položaj je veoma interesantan iz razloga što osim klasičnog primorskog tipa, ima i mogućnost seoskog turizma koji se razvijao upravo na padinama Učke – sa vrhovima Učka, Sisol i Kremenjak u okolnim mjestašcima i zaseocima kao što su redom: Kraj – smješten na hridi ponad mora kojeg od Gornjeg i Donjeg Kraja dijeli glavna cesta, pa nadalje ponad M. Drage – Obrš, Sučići, Haldej, Sv. Anton, Potoki, i povijesne Trebišće, preko Peruna iznad Mošćenica Selce, Grabrova, Kalac, pa gornjom cestom prema Brseču nedaleko Mošćenica su Rovini, pa nadalje Sv. Jelena s istoimenom crkvom i fantastičnom panoramom, Golovik, Martina, pa napuštajući Brseč Carići, Zagorje, i na kraju teritorija Općine Stepča, nedaleko Brestove. Sva ta mjestašca prava su živa slika autohtonog načina života tog kraja, tradicije, zdrave prehrane, kamene arhitekture i jednostavnog života.
Svakome tko posjeti Brseč, preporučje se šetnja kroz šumarke do crkve Sv. Magdalene, pa do ruba litice ispod nje, a za one odvažnije od Brseča vodi i planinarski put na 835 m visok Sisol – najjužniji vrh Učke. Tu je i mala prekrasna plaža koja je lako dostupna autom, kao i pješice.
Tražite smještaj? >>>Provjerite ponudu i rezervirajte odmah!
U konobama možete pojesti finu i svježu ribu, pršut i vino.
Povijest i kulturne znamenitosti
Povijesna jezgra naselja Brseč koja se ističe izvanrednim položajem na strmini hridi ponad mora (150 m), broji vrijeme od prapovijesnog kastelijera (Sisol). Stara jezgra naselja sačuvana je u svom srednjovjekovnom duhu, a sastoji se od malenih skromnih građevina, jednostavnih arhitektonskih oblika sa slikovitom krovovima i raznolikim oblicima dimnjaka, a i cijela ta okolina je etnografski značajna po ostacima specifičnih arhitektonskih oblika kućnih ognjišta – tornicama.
U gradu ima više kuća iz 17. stoljeća, od kojih se ističe s ‘Manšunerija‘, koja je za brsečke pojmove gospodska rezidencija, sa svim komforom svojega vremena, s mnogobrojnim sobama i gospodarskim prostorijama, s ložom i reprezentativnim pročeljem. Na naglašenom portalu u prizemlju stoji godina izgradnje, 1672.
Valjalo bi još izdvojiti i Župni dvor – prostrana “gospodska kuća” katnica. Nastao je u prošlom stoljeću dogradnjom postojećeg malog objekta koji je bio naslonjen uz južni gradski zid. Na kamenom grlu cisterne (šterne) uklesan je datum izgradnje 1862.
Nikako ne smijemo zaboraviti na Toš – tijesak za masline u Brseču, podignut u 18. stoljeću ili ranije. Unutrašnji uređaj objekta sastoji se od uređaja za mrvljenje maslina, pretežno kamene građe i od uređaja za tještenje smrvljene masline, pretežno drvene građe sa željeznom mehanizacijom. Uz uređaj se pribraja i drvena mjera za mjerenje maslina, fiksirana o tlo. Od pokretnog inventara koji pripada tošu vrijedno je i 12 komada kamenica za ulje.
Zatim, tu je još pregrađeni ‘Kaštel‘ s ‘kašćom’- mjestom gdje su kmetovi nekad donosili desetinu svojim gospodarima, Kučićeva kuća i rodna kuća književnika Eugena Kumičića.
Od sakralnih objekata tu su još i crkva Sv. Jurja, jednobrodna crkva s dvjema bočnim kapelama (1647), smještena u sjevernom dijelu gradske jezgre. Apsida je naknadno pridodana središnjem dijelu crkve. Osnovni tlocrt župne crkve vjerojatno potječe iz 15. stoljeća, a od autentičnih dijelova ostao je samo južni zid na kome su pronađeni ostaci freske, koja prikazuje sv. Barbaru s njenim atributom, kulom u ruci. Tijekom slijedećih stoljeća crkva je obnavljanjem i nadograđivanjem promijenila svoj osnovni oblik. Crkva je opremljena pozlaćenim oltarima u 18. stoljeću. Na glavnom oltaru sv. Aurelija nalazi se barokna kompozicija Poklonstvo kraljeva, a na vratima sakristije je natpis s godinom 1654. i imenom župnika Grgura Maurovića.
Van grada smještene su mnogobrojne crkvice: Sv. Martina, Sv. Jelene, Sv. Nikole, Sv. Trojstva, Sv. Margarete, a datacijama sežu od romanike do baroka. Najpoznatije su crkva Sv. Magdalene sjeveroistočno od Brseča, na udaljenosti cca 500 m od gradske jezgre. Crkva je iz XV. stoljeća, obnavljana tijekom narednih stoljeća. Iznad vrata uzdiže se malen zvonik na preslicu. U crkvi je oltar koji se sastoji od zidanog cipusa s kamenom pločom. Taj je oltar pokriven većim drvenim oltarom.
Također treba spomenuti crkvu Sv. Stjepana koja se spominje u zapisima Valvasora i Koblera. Smještena je na brsečkom groblju, a izgrađena je u 15. stoljeću, a današnji oblik je dobila preinakama tijekom narednih stoljeća.
Tipična barokna crkva Sv. Križa, nalazi se desetak metara s vanjske strane gradskog zida. Prema uklesanom natpisu iznad ulaza, crkva je izgrađena 1727. godine. Za razliku od ostalih crkvica s ovog područja, koje su orijentirane istok – zapad, njena orijentacija u pravcu sjever – jug tipična je za srednjovjekovno razdoblje.